Autor: Slobodan Markovic • Datum: četvrtak, 11. oktobar 2001. [23:08]

[mod's note: dragi Internodiumovci, evo prve usaglasene verzije dokumenta
radne grupe o funkcionisanju yuTLD registra. Ovaj dokument ce uskoro biti
postavljen na http://nic.szi.sv.gov.yu, zajedno sa formalnim predlogom
Pravilnika (koji ce u potpunosti biti izveden iz ovog dokumenta). Svi
komentari su VEOMA dobrodosli! Sto se tice predloga Statuta buduceg yuNIC-a,
sa zadovoljstvom vas obavestim da ce Jugoslovensko udruzenje Internet
provajdera uskoro i formalno podrzati taj dokument, posto je sa njihove
mailing liste tokom proteklih deset dana stigla samo jedna primedba (koja
ce, zajedno sa primedbama pristiglim sa svih ostalih strana, u najskorije
vreme biti razmotrena). Jos jedna informacija: kao sto cete videti iz teksta,
konacna cena domena koju ce yuNIC naplacivati Registratorima za period od
godinu dana, jos uvek nije usaglasena. No, sudeci prema svim dosadasnjim
proracunima i razmatranjima, ta cena ce sigurno biti ispod 10 eura. Vise
informacija uskoro... --sloba]

[http://nic.szi.sv.gov.yu]

ZAKLJUČCI GRUPE O FUNKCIONISANJU yuTLD REGISTRA

Verzija 1.0
09-okt-2001

SISTEM INTERNET DOMENA U KRATKIM CRTAMA

Sistem Internet domena (Domain Name System, DNS) predstavlja jedan od
najčešće korišćenih baznih Internet servisa. DNS prevodi čoveku razumljive
nizove znakova -  "domene" (poput "mail.yahoo.com") u IP brojeve (poput
193.232.142.31) - jedinstvene brojčane adrese računara povezanih u Mrežu.

Domeni su hijerarhijski poređani nizovi znakova razdvojeni tačkama. Tumačenje
domena počinje s desna na levo. Segment koji se nalazi pre prve tačke
označava pripadnost određenom adresnom prostoru najvišeg nivoa (Top-Level
Domain, TLD) tj. određenom registru domena. Sledeći segment predstavlja naziv
Internet lokacije. U zavisnosti za šta se domen koristi, ovaj segment može
označavati naziv organizacije, publikacije, proizvoda, usluge i slično.
Poslednji segment domena obično označava različite servere (mail.yahoo.com)
ili servise u okviru organizacije koja poseduje domen (ftp.debian.com,
www.debian.com), pri čemu se često koristi i korisna mogućnost DNS sistema da
više domena ukazuje na jednu IP adresu tj. na jedan server.

Otvaranjem novih top-level prostora, koordinisanjem globalne raspodele IP
brojeva, akreditovanjem organizacija koje mogu pružati usluge registracije
domena krajnjim korisnicima i donošenjem preporuka iz oblasti "imena i
brojeva" na Internetu bavi se Internet korporacija za dodeljena imena i
brojeve (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers, ICANN).

Funkcionisanje DNS sistema regulisano je Internet standardima (RFC
dokumentima), dokumentima ICANN-a, kao i dokumentima nacionalnih i
regionalnih organizacija kojima ICANN delegira nadležnosti nad raspodelom
IP/AS brojeva ili registracijom domena (IANA, RIPE i ostale slične
organizacije).

Danas postoji oko tri stotine različitih top-level registara domena.

Najviše njih, preko dve stotine, služi za registraciju regionalnih domena
(".yu", ".uk", ".fr"). Ovi registri nazivaju se ccTLD (Country Code Top-Level
Domain) registri. Svaka država sa spiska Međunarodne organizacije za
standarde (ISO-3166-1) može da zatraži otvaranje nacionalnog top-level
prostora, te u saradnji sa lokalnom Internet zajednicom i ICANN-om odredi
organizaciju koja će pružati usluge registracije domena sa nacionalnim
sufiksom.

Međutim, zahvaljujući liberalnoj politici raspodele domena, najviše korisnika
Interneta odlučuje se za registrovanje domena u nekom od "generičkih"
prostora (Generic Top-Level Domain, gTLD), poput ".com", ".net" i ".org".
Osim navedenih, postoje još neki generički adresni prostori za posebne
namene, poput ".edu" (za visokoškolske obrazovne institucije) ili ".int" (za
međunarodne organizacije stvorene međudržavnim ugovorima).

UPRAVLJANJE REGISTROM ".yu" INTERNET DOMENA

Upravljanje nacionalnim registrom domena nedeljiv je proces, koji bi trebalo
da se odvija na Saveznom nivou, u okviru Jugoslovenskog mrežnog informacionog
centra (yuNIC).

yuNIC bi trebalo da bude formiran kao nevladina i nezavisna organizacija,
čija bi primarna delatnost bila održavanje yuTLD registra.

yuNIC bi obavljao registraciju jugoslovenskih Internet domena na osnovu
striktno definisanog ugovora sa nadležnim organom Savezne Republike
Jugoslavije i trilateralnim ugovorom između države, yuNIC-a i ICANN-a.

PODELA ADRESNOG PROSTORA

Iz istorijskih i praktičnih razloga, registar jugoslovenskih Internet domena
trebalo bi da se podeli prema hibridnom (pretežno ravnom) modelu. To znači da
bi domeni mogli da se registruju kako u okviru domena najvišeg nivoa (".yu"),
tako u okviru nekog od sledećih poddomena: ".co.yu", ".org.yu", ".edu.yu",
".ac.yu" i ".gov.yu".

Aresni prostori u okviru kojih bi registraciju domena koordinirao yuNIC bili
bi: ".yu" (primer.yu), ".co.yu" (primer.co.yu) i ".org.yu" (primer.org.yu).
Sva tri adresna prostora bila bi otvorena za slobodnu registraciju svim
domaćim i stranim, pravnim i fizičkim licima, pod istim uslovima i bez
ograničenja broja domena koje svako lice može registrovati.

Adresni prostori u okviru kojih bi registraciju domena sprovodila
organizacija delegirana od strane yuNIC-a su:

.ac.yu
   Adresni prostor namenjen isključivo višim i visokoškolskim ustanovama,
   institutima koji spadaju pod nadležnost univerziteta, te
   naučno-istraživačkim ustanovama priznatim od strane republičkih
   Ministarstava za nauku. Ovim registrom upravljala bi Akademska Mreža
   Jugoslavije (AMREJ).

.edu.yu
   Adresni prostor namenjen isključivo javnim i privatnim obrazovnim
   institucijama na području SR Jugoslavije. Otvoren za registraciju svim
   domaćim pravnim licima čija je primarna delatnost edukacija. Ovim
   registrom upravljala bi Akademska Mreža Jugoslavije (AMREJ).

.gov.yu
   Adresni prostor namenjen isključivo institucijama republičke i savezne
   administracije, kao i organizacijama koje su sastavni deo republičkih i
   saveznih administracija (agencije, biroi, zavodi, opštinske i gradske
   skupštine itd). Upravljanje ovim i svim ostalim registrima za potrebe
   državnih organa (poput registra domena za sve građane SRJ, registra
   domena za organe lokalne samouprave itd) Upravni odbor yuNIC-a automatski
   bi dodeljivao nadležnom organu savezne administracije (Savezni zavod za
   informatiku).

Pravilnike o registraciji svih pomenutih domena donosile bi institucije
kojima Upravni odbor i Skupština yuNIC-a delegiraju odgovornost za vođenje
tih registara.

Svi pravilnici o funkcionisanju delegiranih registara trebalo bi da se
usaglašavaju u saradnji sa svim zainteresovanim stranama i trebalo bi uvek
da budu javno publikovani.

DOMEN ZA SVE GRAĐANE SRJ

Kako bi se pospešio razvoj informatičkog društva i pružila mogućnost svim
građanima SRJ da besplatno poseduju lični domen, biće otvoren novi ".yu"
poddomen, kojim će upravljati Savezni zavod za informatiku. Ovaj adresni
prostor bio bi namenjen isključivo državljanima Savezne Republike
Jugoslavije, koji bi mogli da besplatno registruju po 1 (jedan) domen iz
ovog prostora.

Pri usvajanju politike registracije domena u okviru ovog registra, potrebno
je obezbediti ravnopravan položaj svih sadašnjih i budućih građana SRJ.

O konkretnom nazivu poddomena, kao i pravilima za rad ovog registra, trebalo
bi pokrenuti široku javnu raspravu, čije bi rezultati poslužili SZI kao
osnova za formulisanje pravila o radu novog registra.

Radna grupa, za početak, predlaže da bi:

- struktura domena (koja bi obezbedila ravnopravne mogućnosti registracije
  svim građanima) mogla da bude:

  ime-prezime-proizvoljan_niz_duzi_od_nula_znakova.SLD.yu

- SLD mogao da bude: ".ime.yu", ".name.yu", ".iz.yu", ".from.yu"

ODNOS IZMEĐU REGISTRA, REGISTRATORA i REGISTRANATA DOMENA

Osnovna delatnost yuNIC-a bilo bi upravljanje bazom ".yu" Internet domena
(Registra), ali ne i pružanje usluge iznajmljivanja domena krajnjim
korisnicima (Registrantima).

Iznajmljivanje domena krajnjim korisnicima obavljala bi pravna lica
(Registratori), ovlašćena od strane yuNIC-a.

Domeni bi se iznajmljivali na ograničeni vremenski period (u trajanju od
jedne do deset godina), sa mogućnošću neograničenog produžavanja.

Na osnovu inicijalnog proračuna troškova funkcionisanja yuTLD registra tokom
prvih godinu dana, zaključeno je da bi yuNIC Registratorima naplaćivao iznos
od X eura po svakom domenu upisanom u Registar na (minimalni) period od godinu
dana [tačan iznos "X" biće određen pri kraju procesa tranzicije, kada se
izvrši što preciznija procena troškova funkcionisanja yuTLD registra tokom
prve godine].

Cena iznajmljivanja domena za Registrante (krajnje korisnike) formirala bi se
na slobodnom tržištu.

Ovlašćeni Registrator moglo bi da postane svako, domaće i strano, pravno
lice, koje:

1) uplati godišnju članarinu u visini od 20 domen-godina, na osnovu čega bi
   dobilo pravo direktnog upisa domena u yuTLD Registar;

2) potpiše standardni ugovor, kojim bi se regulisale procedure prema kojima
   bi se odvijala registracija domena (procedura registracije, zaštita
   privatnosti korisnika, prenošenje domena između Registratora itd), te
   definisao odnos sa yuNIC-om kao administratorom yuTLD registra.

PROCES REGISTRACIJE I PODACI KOJE BI PRIKUPLJAO yuTLD REGISTAR

Polazeći od pretpostavki da yuNIC ne bi trebalo da prikuplja podatke koji mu
nisu potrebni za održavanje yuTLD registra, te da bi što više trebalo
poštovati privatnost ličnih podataka o osobama zaduženim za funkcionisanje
domena, prilikom podnošenja zahteva za registraciju Registrant bi morao da
priloži sledeće podatke (podaci koji bi bili javno dostupni označeni su
znakom *):

- NAZIV DOMENA*: znakovni niz duzine 1-64 karaktera iz podskupa ISO-8859-1
  skupa znakova: slova (a-z), brojevi (0-9) i crtica (-). Naziv domena ne
  bi smeo da počne, niti da se završi crticom.

- PRIMARNI I SEKUNDARNI DNS SERVER*: adrese najmanje 2 (dva) DNS servera,
  radi ispravnog funkcionisanja domena za koji se podnosi zahtev.

- REGISTRANT DOMENA: pravno ili fizičko lice koje je vlasnik domena. Potrebni
  podaci:

   * Podatak o tome da li je registrant pravno ili fizičko lice;
   * Ime i prezime (za fizička lica) ili naziv organizacije (za pravna lica);
   - Adresa prebivališta (za fizička lica) ili sedište firme (za pravna lica);
   - Broj telefona/faksa;
   * E-mail adresa.

- ADMINISTRATIVNI KONTAKT: fizičko lice ovlašćeno od strane Registranta da
  pruža sve informacije u vezi sa korišćenjem domena. Administrativni kontakt
  domena mogao bi u svojstvu člana yuNIC-a da učestvuje u radu ovog
  udruženja. Potrebni podaci:

   * Ime i prezime;
   - Adresa prebivališta ili sedišta organizacije u kojoj je zaposlen;
   - Broj telefona/faksa;
   * E-mail adresa.

- TEHNIČKI KONTAKT: fizičko lice zaduženo za održavanje DNS servera i ostalih
  relevantnih servisa vezanih za domen, kao i rešavanje svih tehničkih
  problema u vezi sa "vidljivošću" domena na Internetu. Ovo lice moglo bi,
  ali ne mora, da bude zaposleno od strane Registranta domena. Potrebni
  podaci:

   * Ime i prezime;
   - Adresa prebivališta ili sedišta organizacije u kojoj je zaposlen;
   - Broj telefona/faksa;
   * E-mail adresa.

yuNIC bi imao obavezu da čuva i prezentuje tačno onakve podatke kakve priloži
Registrant prilikom registracije domena. Za ispravnost priloženih podataka
pred zakonom bi bio odgovoran Registrant.

Registrator domena imao bi obavezu da odmah po prijemu ispravno popunjenog
zahteva od strane korisnika izvrši upis domena u centralni registar.

Od momenta upisa domena u yuTLD registar automatski bi počele da važe
odredbe Ugovora o međusobnim pravima i obavezama Registranta i yuNIC-a.

LISTA REZERVISANIH DOMENA

Lista rezervisanih domena, čije iznajmljivanje krajnjim korisnicima ne bi bilo
moguće, sadržala bi:

- nazive svih sadašnjih top-level domena koji nisu upotrebljeni kao ".yu"
  poddomeni (recimo, uk.yu, de.yu, info.yu, int.yu);

- [...tokom procesa tranzicije posebna komisija će finalizovati ovu listu...]

Odluke o svim naknadnim izmenama liste rezervisanih domena donosila bi
Skupština yuNIC-a.

Lista rezervisanih domena morala bi uvek da bude javno publikovana u celini.

POZICIJA yuTLD REGISTRA U SPOROVIMA OKO VLASNIŠTVA NAD DOMENIMA

Prema dokumentima koji regulišu način rada DNS sistema (RFC 1591 i njegovi
naslednici), osnovna dužnost operatora registara jeste administriranje baze
jedinstvenih simboličkih oznaka različitih resursa na Internetu, a ne
registracija imena.

Drugim rečima, nizovi znakova poput "coca-cola.yu", "pera-peric.yu" i
"4as6df83f.yu" za operatora registra nemaju semantičku vrednost, već
isključivo služe kao jedinstveni identifikatori različitih resursa na
Internetu.

Takođe, svi dokumenti koji regulišu rad registara domena saglasni su da svi
operatori registara imaju apsolutnu obavezu pružanja jednakog tretmana svim
pripadnicima lokalne Internet zajednice i ne smeju favorizovati bilo koju
interesnu grupu ili pojedinačna lica (pravna ili fizička).

yuNIC, dakle, nema potrebnu stručnost, mogućnosti i nadležnosti za obavljanje
procesa arbitraže u sporovima oko domena i ne bi se bavio aktivnom zaštitom
registrovanih imena (jer je to isključiva obaveza njihovih vlasnika). yuNIC
se, takođe, ne bi mešao u poslove redovnih sudova, koji su jedini nadležni za
vođenje sporova oko zloupotrebe (zaštićenih) imena.

Sa druge strane, yuNIC bi imao apsolutnu obavezu poštovanja svih privremenih
mera i pravosnažnih odluka koje sudovi donesu tokom rešavanja sporova oko
vlasništva nad domenima.

Sa svoje strane, yuNIC bi:

- imao obavezu da javno objavljuje nazive svih registrovanih domena, istog
  momenta po njihovom upisu u Registar.

- mogao da u roku od 15 dana od momenta inicijalne registracije domena
  "zamrzne" njegov rad. Uz pismeni zahtev za "zamrzavanje" rada domena,
  podnosilac bi morao da priloži dokaz o pokretanju sudskog spora protiv
  njegovog Registranta. Sporni domen ostao bi "zamrznut" do okončanja sudskog
  procesa ili donošenja privremene mere od strane suda.

- sporovi koji nastanu izvan naznačenog perioda od inicijalne registracije
  domena mogli bi da se rešavaju isključivo sudskim putem, ali yuNIC ne bi
  imao obavezu automatskog "zamrzavanja" rada domena (osim ako tokom postupka
  sud eksplicitno ne zatraži takvu privremenu meru).

:::

Napišite vaš komentar

*
*


*

  • HTML tagovi nisu dozvoljeni.
  • Linije i pasusi prelamaju se automatski.
  • Web i e-mail adrese pretvaraju se u linkove automatski.