[...dragi Internodiumovci, prva faza rada radne grupe za reformu organizacije
YU NIC i YU TLD registra blizi se kraju. Rezultati ce biti dostupni javnosti
do kraja ove ili pocetka naredne nedelje, a podrazumevace prve verzije
predloga Statuta nove organizacije i Pravilnika o dodeli ".yu" domena. Oba
dokumenta rezultat su najduzeg i najsireg consensus-building procesa koji je
ikada zabelezen u okvirima domace Internet zajednice. Ovom prilikom saljem
vam prvi dokument - usaglasenu verziju zakljucaka o nacinu rada buduceg
yuNIC-a. Naravno, "nista nije gotovo, dok zaista ne bude gotovo" :-))
tako da vas sve pozivam da sto pre iznesete vase komentare na donji tekst...
Takodje, upravo radim na sastavljanju teksta novog Pravilnika o dodeli .yu
domena, tako da i njega mozete ocekivati na listi za par dana. --sloba]
[http://nic.szi.sv.gov.yu]
ZAKLJUČCI GRUPE O FUNKCIONISANJU ORGANIZACIJE yuNIC
Verzija 1.0
13-Sep-2001
RAZLOG POSTOJANJA MREŽNIH INFORMACIONIH CENTARA
Funkcionisanje nekih od najbitnijih baznih Internet protokola i servisa, kao
što su recimo TCP/IP i DNS, zasniva se na upotrebi resursa čije korišćenje
mora biti centralno koordinisano.
Kako bi se obezbedili osnovni uslovi za stabilno i pouzdano funkcionisanje
Interneta u celini, ove odgovorne dužnosti obično se delegiraju nacionalnim i
regionalnim mrežnim informacionim centrima (Network Information Center, NIC).
Ove organizacije svoju dužnost obavljaju kao poverenici Internet zajednice u
okviru koje funkcionišu. NIC mora da bude nezavisno i nepristrasno telo,
podjednako otvoreno prema svima, koje će savesno i odgovorno obavljati
koordinisanje rada baznih Internet servisa, strogo se pridržavajući svih
relevantnih Internet standarda i preporuka.
Većina zemalja ima sopstvene mrežne informacione centre, a slične poslove na
regionalnom i globalnom nivou obavljaju organizacije i udruženja poput ICANN
(Internet Corporation for Assigned Names and Numbers), RIPE (Réseaux IP
Européens), APNIC (Asia-Pacific Network Information Center) itd.
Primarna delatnost većine NIC-ova jeste upravljanje registrom Internet domena
sa nacionalnim sufiksom (prema listi ISO-3166). Pored toga, u zavisnosti od
stepena razvoja i potreba lokalne Internet zajednice, NIC-ovi se mogu baviti i
drugim srodnim delatnostima poput dodele IP/AS brojeva, upravljanjem
nacionalnim
tačkama razmene Internet saobraćaja, praćenjem nivoa razvoja i bezbednosti
nacionalnog Interneta, te sličnim administrativno-tehničkim aktivnostima.
JUGOSLOVENSKI MREŽNI INFORMACIONI CENTAR
Jugoslovenski mrežni informacioni centar (Yugoslav Network Information Center,
skraćeno "yuNIC") trebalo bi da se formira kao stručna, nestranačka,
nevladina i neprofitna organizacija (udruženje građana) koja bi obavljala
aktivnosti potrebne za obezbeđivanje stabilnog i pouzdanog funkcionisanja
baznih Internet servisa na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije.
Neposredno po formiranju, yuNIC bi trebalo da obezbedi sve neophodne uslove za
sklapanje Ugovora sa nadležnim državnim organom, na osnovu kojeg bi dobio
nadležnosti definisane Ugovorom i usklađene sa proklamovanim delatnostima
organizacije.
DELATNOSTI
Zahvaljujući svom autoritetu i neutralnosti, yuNIC bi trebalo da obavlja
sledeće delatnosti neophodne za obezbeđivanje stabilnosti i uslova za stalni
razvoj jugoslovenskog dela Interneta:
- Upravljanje centralnim registrom domena u okviru jugoslovenskog top-level
domena (yuTLD):
- Održavanje glavnog DNS servera za yuTLD;
- Održavanje javnog WHOIS servera za yuTLD;
- Usaglašavanje i donošenje pravila za dodelu domena u okviru yuTLD;
- Pružanje administrativno-tehničke podrške registrima delegiranih
second-level domena;
- Razvijanje i upravljanje tačkom razmene domaćeg Internet saobraćaja;
- Organizovanje i vođenje centra za nadgledanje tehničke stabilnosti i
bezbednosti jugoslovenskog dela Interneta;
- Formiranje sekcija za koordinisanje i unapređivanje rada baznih Internet
servisa na teritoriji SRJ;
- Prikupljanje i javno publikovanje podataka o razvoju jugoslovenskog dela
Interneta (u okvirima svojih nadležnosti);
- Organizovanje stručnih savetovanja, javnih rasprava i drugih skupova sa
ciljem promovisanja korišćenja i razvoja Interneta u skladu sa tradicijom
otvorenosti prema svim korisnicima i obezbeđivanja jednakih mogućnosti za
slobodno učestvovanje svih zainteresovanih strana u procesu globalne
razmene informacija i znanja;
- Saradnja sa sličnim regionalnim i međunarodnim organizacijama;
ČLANSTVO
Član yuNIC-a moglo bi da postane svako fizičko lice.
Pravo na članstvo sticalo bi se registrovanjem barem jednog domena u okviru
yuTLD registra, a odnosilo bi se na osobu naznačenu kao "administrativni
kontakt" za registrovani domen.
Članstvo bi se ostvarivalo automatski, nakon podnošenja pismenog zahteva za
aktiviranje članstva nadležnom organu yuNIC-a, na dobrovoljnoj osnovi.
Članstvo u yuNIC-u moglo bi da prestane samo na osnovu:
- podnete pismene izjave o istupanju iz članstva;
- isteka (neobnavljanja) registracije svih domena na osnovu kojih je stečeno
pravo na članstvo u organizaciji;
- nepridržavanja odredbi Statuta yuNIC-a;
- formalno obrazloženog predloga Upravnog odbora.
Skupština yuNIC-a verifikovala bi na svakom zasedanju isključenja iz članstva
po svim navedenim osnovima.
Član bi imao pravo pravo:
- da bira i bude biran u Skupštinu yuNIC-a;
- da bude blagovremeno i potpuno informisan o radu i aktivnostima yuNIC-a;
- da daje sugestije i primedbe na funkcionisanje organizacije odgovarajućem
organu yuNIC-a.
Član bi bio dužan:
- da se pridržava odredbi Statuta yuNIC-a;
- da u skladu sa odredbama Statuta yuNIC-a, a na osnovu sopstvenih
interesovanja i mogućnosti, radi na ostvarivanju ciljeva organizacije;
- da odgovorno obavlja poslove koje mu povere nadležni organi yuNIC-a.
ORGANI
Odluke o načinu funkcionisanja yuNIC-a donosili bi sledeći organi udruženja:
Skupština, Upravni odbor, Savet i Direktor.
yuNIC bi mogao, prema potrebama, da obrazuje radna tela i službe.
SKUPŠTINA
Skupština bi bila najviše telo yuNIC-a i brojala bi 60 (šezdeset) članova.
Skupština bi iz svojih redova birala Predsedavajućeg Skupštine.
Redovno zasedanje Skupštine održavalo bi se na svakih 6 (šest) meseci, a
zasedanje bi zakazivao i vodio Predsedavajući.
Vanredno zasedanje Skupštine mogao bi da sazove Upravni odbor ili najmanje
trećina plus jedan član Skupštine (21 član), uz obavezno dostavljanje dnevnog
reda. Vanrednu sednicu zakazivao bi Predsedavajući Skupštine, najkasnije 7
(sedam) dana od dana prijema odluke Upravnog odbora ili inicijative članova
Skupštine.
Skupština bi punovažno odlučivala samo u prisutstvu više od polovine svih
svojih članova (najmanje 31 člana).
Glasovima većine prisutnih članova Skupština bi:
- donosila plan i program rada yuNIC-a;
- razmatrala i usvajala izveštaj o radu Upravnog odbora (najmanje jednom
- godišnje); razmatrala i usvajala finansijski plan (budžet) i izveštaj
(završni račun);
- birala i razrešavala članove Saveta;
- odlučivala o članstvu yuNIC-a u međunarodnim organizacijama;
- odlučivala o izmenama i dopunama pravila o funkcionisanju yuTLD registra;
- odlučivala o formiranju radnih grupa i sekcija.
Glasovima apsolutne većine članova (najmanje 31 člana) Skupština bi:
- odlučivala o zaključivanju ugovora sa nadležnim državnim organima;
- usvajala, menjala i dopunjavala odredbe Statuta yuNIC-a;
- odlučivala o izboru i razrešenju članova Upravnog odbora;
Glasovima dve trećine članova (najmanje 40 članova) Skupština bi:
- odlučivala o prestanku rada yuNIC-a.
Prestanak rada yuNIC-a ne bi smeo da se negativno odrazi na funkcionisanje
domaćeg dela Interneta, tako da bi pre obustave rada udruženja morali da se
obezbede uslovi za nastavak stabilnog i pouzdanog funkcionisanja baznih
Internet servisa na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije (u skladu sa
ugovorima potpisanim sa nadležnim državnim organima).
IZBORI ZA SKUPŠTINU
Kako bi se obezbedila nezavisnost, stabilnost i demokratičnost u radu yuNIC-a,
predstavnici članova udruženja u Skupštini bili bi birani na neposrednim
izborima.
Isključivo za potrebe izbora predstavnika u Skupštini, članovi yuNIC-a bi se
prijavljivali i/ili podnosili svoje kandidature Izbornoj komisiji udruženja,
koja bi ih svrstavala prema interesnim grupama, u skladu sa sledećim
kriterijumima:
- Član bi pripadao grupi "Pružaoca Internet usluga", ako je naznačen kao
administrativni kontakt domaćeg pravnog lica koje javno i komercijalno pruža
usluge IP tranzita ka Internetu.
- Član bi pripadao grupi "Pružaoca Internet sadržaja i hosting servisa", ako
je naznačen kao administrativni kontakt domaćeg pravnog lica koje barem 6
(šest) meseci javno i komercijalno obavlja delatnost pružanja i/ili
obezbeđivanja prisustva sadržaja na Internetu, te poseduje stalno prisutan
(24/7) Internet DNS server sa najmanje 5 (pet) javnih i aktivnih DNS zona
prvog pod-nivoa.
- Član bi pripadao grupi "Akademskih institucija" ako je naznačen kao
administrativni kontakt domaće više ili visokoškolske ustanove, instituta
koji spada pod nadležnost univerziteta ili ustanove priznate od strane
republičkih ministarstava za nauku i tehnologiju kao naučno-istraživačka
organizacija, a poseduje premanentni Internet link.
- Član bi pripadao grupi "Neprofitnih organizacija" ako je naznačen kao
administrativni kontakt domaćeg pravnog lica koje barem 6 (šest) meseci
obavlja svoju delatnost na neprofitnoj osnovi (uključujući tu i državne
institucije), a poseduje stalno prisutni (24/7) Internet DNS server sa
najmanje 3 (tri) javne i aktivne primarne DNS zone prvog pod-nivoa.
- Član bi pripadao grupi "Individualnih korisnika" ako je naznačen kao
administrativni kontakt za barem 1 (jedan) domen koji se najmanje godinu
dana nalazi registrovan u bazi yuTLD registra.
Isticanje kandidatura i samo glasanje sprovodili bi se po grupama, tako da bi
članovi svake grupe birali svoje predstavnike za Skupštinu, prema sledećim
kvotama:
- Pružaoci Internet usluga: 30% (18 predstavnika);
- Pružaoci Internet sadržaja i hosting servisa: 15% (9 predstavnika);
- Akademske institucije: 15% (9 predstavnika);
- Neprofitne organizacije: 15% (9 predstavnika);
- Individualni korisnici: 25% (15 predstavnika).
Prilikom određivanja navedenih kvota vođeno je računa prvenstveno o tome da
nijedna grupa ne bi smela samostalno da dominira Skupštinom, te da bi
(najmanje homogena) grupa individualnih korisnika trebalo da održava balans
između različitih interesa (profitnih/neprofitnih/itd) i omogući "pretezanje"
prilikom donošenja odluka.
Mandat članova Skupštine bio bi individualan, tako da grupa u okviru koje je
izabran za člana Skupštine, niti organizacija za koju je naveden kao
administrativni kontakt, ne bi imala mogućnost njegovog opoziva ili zamene
tokom trajanja mandata.
Mandat jednog saziva Skupštine trajao bi 2 (dve) godine.
Kompletan proces izbora članova Skupštine odvijao bi se putem Interneta, prema
procedurama opisanim u Pravilniku o sprovođenju izbora za Skupštinu udruženja.
UPRAVNI ODBOR
Upravni odbor bio bi najviši izvršni organ yuNIC-a, koji bi se starao o
sprovođenju ciljeva udruženja utvrđenih Statutom organizacije i odlukama
Skupštine.
Upravni odbor imao bi 7 (sedam) članova koje bi izabrala Skupština iz redova
svojih članova.
Mandat svakog člana Upravnog odbora trajao bi 2 (dve) godine, a ista osoba
mogla bi da bude izabrana na istu funkciju najviše 2 (dva) puta.
Mandat svakog člana Upravnog odbora bio bi individualan, tako da organizacija
za koju je naveden kao administrativni kontakt ne bi imala pravo njegovog
opoziva ili zamene tokom trajanja mandata.
Član Upravnog odbora ne bi smeo da zastupa interese bilo koje druge
organizacije osim interesa yuNIC-a.
Visinu naknade za rad članova Upravnog odbora usvajala bi Skupština i to u
iznosu ne većem od prosečne bruto zarade radnika u SRJ na mesečnom nivou (po
članu).
Funkcija u Upravnom odboru mogla bi da prestane samo po osnovu:
- isteka mandata;
- podnesene pismene ostavke;
- opoziva od strane Skupštine.
Upravni odbor bi iz reda svojih članova izabrao Predsednika i njegovog
zamenika.
Sastanak Upravnog odbora sazivao bi Predsednik barem jednom mesečno.
Predsednik bi bio obavezan da sazove sastanak Upravnog odbora na obrazložen
zahtev barem dva člana.
DELOKRUG UPRAVNOG ODBORA
Upravni odbor bi:
- rukovodio radom yuNIC-a između dva zasedanja Skupštine i donosio odluke radi
ostvarivanja ciljeva udruženja;
- organizovao redovno obavljanje delatnosti yuNIC-a;
- poveravao posebne poslove pojedinim članovima ili radnim telima;
- donosio strateške finansijske odluke;
- predlagao članove Saveta;
- odlučivao o načinu funkcionisanja yuTLD registra;
- odlučivao o broju i strukturi zaposlenih;
- otvarao i zatvarao radna mesta;
- birao i razrešavao Direktora;
- odlučivao o cenama usluga yuNIC-a i platama zaposlenih;
- raspravljao o članstvu yuNIC-a u međunarodnim organizacijama;
- odlučivao o učešću predstavnika yuNIC-a na stručnim skupovima.
Upravni odbor bi punovažno odlučivao samo u prisutstvu više od polovine
ukupnog broja članova.
Upravni odbor bi donosio odluke apsolutnom većinom glasova svih članova tj. sa
najmanje 4 (četiri) glasa. Članovi Upravnog odbora mogli bi da glasaju i
elektronskim putem (korišćenjem telefona, nekog Internet servisa ili na neki
drugi način) ukoliko se tome ne bi protivio nijedan od ostalih članova odbora.
SAVET
Savet yuNIC-a sastojao bi se od ličnosti koje svojim autoritetom i iskustvom
doprinose kvalitetu rada, nezavisnosti i autoritetu NIC-a.
Savet yuNIC-a imao bi isključivo savetodavnu ulogu i brojao bi od 5-11 (pet do
jedanaest) članova.
Članove Saveta predlagao bi Upravni odbor, a Skupština bi odlučivala o
predlozima. Na svom prvom zasedanju, Upravni odbor bi mogao za članove Saveta
da predloži prve administratore ".yu" domena i svih zvaničnih javnih
poddomena u okviru yuTLD.
Članovi Saveta radili bi volonterski, ali bi eventualne troškove njihovog rada
mogao da odobri Upravni odbor. Taj iznos ne bi smeo da bude veći od jedne
trećine prosečne bruto zarade radnika u SRJ na mesečnom nivou (po članu).
Mandat članova saveta trajao bi 1 (jednu) godinu, a broj reizbora bio bi
neograničen.
Upravni odbor imao bi pravo da, između dva zasedanja Skupštine, kooptira 2
(dva) člana u Savet. Ova kooptiranja Skupština bi verifikovala na prvom
sledećem zasedanju.
Rezultati rada Saveta bili bi javni. Pravila o radu Saveta (kao i sve izmene i
dopune) usaglašavali bi članovi Saveta, a verifikovao Upravni odbor.
DIREKTOR
Direktor bi bilo lice koje se prima u stalni radni odnos sa punim radnim
vremenom, putem javnog konkursa.
Izbor i razrešenje Direktora vršio bi Upravni odbor.
Funkcija direktora nespojiva je sa članstvom u Upravnom odboru i Savetu, a
Direktor bi mogao (ali i ne mora) da bude član Skupštine.
Direktor bi se starao o:
- vođenju poslovanja yuNIC-a;
- zasnivanju i raskidanju radnog odnosa zaposlenih;
- izvršavanju odluka Upravnog odbora;
- upravljanju aktivnostima Stručne službe.
Direktor bi predstavljao i zastupao udruženje u pravnom prometu i imao bi
prava i dužnosti finansijskog nalogodavca.
Direktor bi za svoj rad odgovarao Upravnom odboru, kome bi redovno (najmanje
jednom godišnje) podnosio izveštaj o radu.
STRUČNA SLUŽBA
Stručna služba obavlja operativne poslove u vezi sa sprovođenjem zadataka i
ciljeva yuNIC-a.
O broju i strukturi radnih mesta odlučivao bi Upravni odbor na predlog
Direktora. Okvirni plan je da yuNIC inicijalno ima od 3 do 10 zaposlenih
(operativno osoblje uključujući i Direktora), a u okviru tog plana struktura
bi bila:
- Direktor (jedan izvršilac)
- Administrativni asistent (jedan izvršilac)
- Sistem inženjer (dva izvršioca)
- Operater (dva izvršioca)
- Pravni konsultant (jedan izvršilac)
- Računovođa (jedan izvršilac)
Direktor bi odgovarao za rad stručne slube pred Upravnim odborom.
Pravilnik o radu stručne službe, kao i sve izmene i dopune, donosio bi Upravni
odbor yuNIC-a.
SARADNJA SA MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA
Radi ostvarenja svojih ciljeva yuNIC bi uspostavljao kontakte i saradnju sa
drugim stručnim, naučnim i sličnim udruženjima i organizacijama u zemlji i
inostranstvu.
Pristupanje i istupanje iz članstva domaćih i međunarodnih organizacija
predlagao bi Upravni odbor, a konačnu odluku donosila bi Skupština.
O nastupu na međunarodnim skupovima i izboru delegata yuNIC-a odlučivao bi
Upravni odbor.
FINANSIRANJE
Inicijalna sredstva potrebna za početak rada yuNIC-a trebalo bi da obezbede
organizacije zainteresovane za razvoj Interneta u Jugoslaviji.
yuNIC bi određivao cene svojih usluga na apsolutnom minimumu, koji bi pokrivao
samo operativne troškove rada organizacije ("cost oriented" politika cena).
Redovno finansiranje rada yuNIC-a odvijalo bi se iz sredstava prikupljenih od
iznajmljivanja ".yu" domena.
yuNIC bi mogao da pribavlja sredstva putem doprinosa članova, dobrovoljnih
priloga, poklona, javnih i namenskih donacija ili iz drugih izvora u skladu sa
zakonom, Statutom organizacije i ugovorima sa nadležnim državnim organima.
yuNIC bi mogao da se finansira i konkurisanjem projekata kod državnih organa
ili različitih fondacija. Odluku o svakom projektu i rukovodiocu projekta
dobnosio bi Upravni odbor.
Finansijsku kontrolu rada yuNIC-a vršila bi organizacija koja bude određena
Ugovorom sa nadležnim državnim organom.
Višak finansijskih sredstava na kraju fiskalne godine Upravni odbor yuNIC-a bi
trebalo da uloži u obezbeđivanje stabilnog i pouzdanog funkcionisanja baznih
Internet servisa na teritoriji SRJ (proširenje kapaciteta linkova, kupovina
kvalitetnije opreme itd).
Sredstva koja nakon toga preostanu Upravni odbor bi mogao da dodeli projektima
koji imaju za cilj razvijanje Internet infrastrukture obrazovnih institucija
i/ili edukaciju javnosti o Internetu.
JAVNOST RADA
U skladu sa tradicijom funkcionisanja sličnih organizacija u svetu,
preporukama sadržanim u RFC dokumentima i preporukama relevantnih
međunarodnih organizacija, obezbeđivanje javnosti rada i učešća lokalne
Internet zajednice u procesu razvoja, stalna je obaveza yuNIC-a.
Javnost rada se obezbeđuje kroz javno objavljivanje radnih i finalnih
dokumenata na Web sajtu yuNIC-a i održavanju javnih sastanaka. Pri tome
posebno je predviđeno da se:
- Javno objavljuju svi dokumenti od značaja za rad NIC-a i politiku dodele
domena u okviru yuTLD (uključujući Statut, Pravilnik o dodeli domena, spisak
delegiranih domena, rezervisanih domena i drugo);
- Javno objavljuju javni podaci o registrovanim domenima (naziv ili ime i
prezime Registranta, administrativni i tehnički kontakt) preko javnog WHOIS
i Web servisa;
- Javno objavljuju osnovni podaci i e-mail adrese svih članova Skupštine,
Upravnog odbora, Saveta i zaposlenih u NIC-u;
- Javno objavljuju zapisnici sa svih sednica Skupštine i sastanaka Upravnog
odbora;
- Javno objavljuju rezultati rada Saveta;
- Hostuje diskusione liste za sve članove Skupštine (sa javno dostupnom
arhivom);
- Hostuju diskusione liste za sve interesne grupe tokom izbornog procesa (sa
javno dostupnom arhivom);
- Članovi Skupštine imaju pravo da slobodno iznesu primedbe na rad svih organa
NIC-a, koji niko nema pravo da ukloni sa Web sajta ili diskusione liste;
- Javno objavljuju budžet i finansijski izveštaji;
- Javno objavljuju svi sporovi oko naziva domena;
- Javno publikuju rezultati praćenja razvoja domaćeg Interneta.
:::
![[internodium]](themes/internodium/logo.gif)

